Beogradski Šopen fest

Beogradski Šopen fest je internacionalna kulturno-obrazovna manifestacija nastala 2012. godine na temeljima pijanističke revije mladih talenata „Šopenijada“, osnovane 1990. godine, kao prve manifestacije na Balkanu posvećene pesniku klavira Frederiku Šopenu. Obuhvatajući raznovrsne sadržaje u vidu stručnih predavanja, koncerata, revije mladih talenata, festival je postao specifičan, autentičan i nesvakidašnji jer kroz sve te aktivnosti ne samo da gradi i neguje lik stvaraoca, već oblikuje doživljaj i shvatanje njegovih dela kako učesnika tako i publike.

Umetnička direktorka Milenija Reljić

Somus 2022

U prvim jesenjim danima, od 29. septembra do 2. oktobra, Somborci, ali i ljubitelji dobre muzike iz ostalih delova Srbije, moći će da isprate jubilarne, desete po redu Somborske muzičke svečanosti, koje su 2017. godine bile dobitnik nagrade „Festival od regionalnog značaja” najprestižnijeg časopisa za klasičnu muziku Muzika klasika. Ovaj muzički događaj, nekada poznatiji pod nazivom Somborske muzičke večeri, smatra se jednim od najstarijih festivala klasične muzike, koji je davne 1961. godine osmislio profesor i pijanista Dušan Trbojević. Misao vodilja bila mu je prosvetiteljstvo, koje je pratilo čitav festival, jer je cilj bio da se obrazuje mlada publika. Uz mnogo ljubavi, posvećenosti i truda, profesor je s velikim uspehom gradio temelje tog muzičkog festivala sve do osamdesetih godina prošlog veka. Nakon toga, 2012. godine, profesor i pijanista Mihajlo Zurković, inspirisan tim provestiteljskim karakterom prvog festivala klasične muzike u bivšoj Jugoslaviji, pokreće inicijativu za osnivanje novog festivala, koji se s negovanjem tradicije oslanja na stare temelje, ali uz primenu savremenih, novih ideja, koje ispunjavaju potrebe današnjice.

Profesor i pijanista Mihajlo Zurković

Nikola Jeremić

Filmski kompozitor rodom iz Šapca, kreirajući filmske teme prožete melodijama ambijentalne, rok i pop muzike, uz nesvakidašnji dizajn zvuka, pažnju svetske filmske industrije privukao je još kao student, učestvujući na konferencijama širom Evrope i Amerike, gde je pet puta uzastopno nagrađivan za svoje radove iz oblasti zvuka i muzike za vizuelne medije od Udruženja audio-inženjera (Audio Engineering Society – AES). Kroz svoja prva kompozitorska ostvarenja u filmovima Mamula, Amanet i Procep formirao je prepoznatljiv umetnički stil i privukao pažnju mnogih ljubitelja filmske muzike. Njegova dela emitovana su i izvođena na mnogim radio i televizijskim stanicama, bioskopima i kanalu Jutjub. Na drugom filmskom festivalu kratkog filma „Revolution Me“ u Njujorku 2015. godine nagrađen je za najbolju muziku za kratki film Tata. Trenutno je najviše posvećen komponovanju muzike za video-igre, među kojima se izdvajaju Destiny 2, Warhammer 40K Battlefleet Gothic Armada 2, Pagan Online, Starpoint Gemini i mnoge druge. Ostvario je saradnju s Radio-televizijom Vojvodine, za koju komponuje muziku za radio-dramu Kosingas Aleksandra Tešića. Pored umetničkog rada, trenutno je i vanredni predavač beogradskom Institutu SAE.

Video

Nikola Ćirić

Umetnik, rodom iz Niša, pleni skromnošću, ali i velikim talentom. Držeći u rukama hornu, kraljicu instrumenata, pred eminentnim umetnicima poput Zubin Mehte, Kšištofa Pendereckog, Emanuela Pahuda, Štefana Dora, Stivena Iserlisa i mnogih drugih privukao je pažnju svetske javnosti.

Irena Josifoska

Najmlađa učesnica polufinala takmičenja „Kraljica Elizabeta“ u Belgiji, dvadesetčetvorogodišnja umetnica je svoje prve tonove na violončelu počela da svira sa samo pet godina, u klasi Judit Niderholcer Josifoski, a pre odlaska na studije u Nemačku školovala se na novosadskoj Akademiji umetnosti u klasi Marka Miletića. O njoj se zna da poseduje izvanredan talenat, da je krasi velika muzikalnost, kojom uspeva da s najpriznatijim simfonijskim orkestrima iznese neka od najtežih dela pisana za violončelo. Pored velikih uspeha i priznanja na najprestižnijim takmičenjima, posebnu medijsku pažnju domaće i svetske javnosti privukla je učešćem na takmičenju „Kraljice Elizabete“ u Briselu, na koji se mogu prijaviti učesnici do 35 godina. Nakon završenih studija u klasi Ksenije Janković na Muzičkom sveučilištu u nemačkom gradu Detmoldu prošle godine, muzičko usavršavanje nastavila je u Berlinu na Univerzitetu umetnosti u klasi Jensa Petera Majnca. Pažnju berlinske publike zadobila je svojim nastupom u sali Berlinske filharmonije s Nemačkim simfonijskim orkestrom.

Hadži Jakov Milutinović

Mladić koji svojom plemenitošću i velikim talentom privlači pažnju domaće i svetske javnosti, sa samo 14 godina napisao je svoju prvu kompoziciju Sve si premudro stvorio, Bože, koju je niški crkveni hor „Branko” oživeo u prestižnim koncertnim salama poput Moskovskog i Varšavskog konzervatorijuma, zatim najstarijeg pozorišta u Meksiku, pa Kolarčeve zadužbine, Sinagoge u Novom Sadu, ali i Hristovog groba u Jerusalimu i Hrama Svetog Save u Beogradu. Ovaj mladi umetnik svojom skromnošću pleni i budi divljenje zbog svog umeća komponovanja, tkajući tanane melodije iznikle iz temelja vizantijske muzike.

Sve te sale sam pohodio s niškim horom „Branko”; u nekima su bile izvođene neke moje druge kompozicije, u nekima i nije ni bilo mojih kompozicija na repertoaru, ali je uvek veliko zadovoljstvo predstavljati svoju kulturu u takvim hramovima klasične muzike, koji vam, nekako, daju inspiraciju da celom svetu pokažete koliko je naša kultura vredna. Kompozicija Sve si premudro stvorio, Bože delo je koje sam napisao sa 14 godina i predstavlja prvu kompoziciju koju sam pisao za hor. Tekst je uzet iz prve zbirke pesama moje majke Hadži Marine Milutinović Košulja od snova. Zanimljivo je da je pesma Sve si premudro stvorio, Bože moja svojevrsna vršnjakinja zato što ju je majka napisala 2001. godine, kada sam i ja rođen. Mnogo divnih ljudi je učestvovalo u kreiranju i izvođenju te kompozicije. Zahvaljujući njima, to delo je obišlo mnoge države. Meni je najdraže kada izvođači vole da izvode moju muziku, mislim da je to presudno za jednu kompoziciju.