PJER BULEZ

26. mart 1925 – 5. januar 2016.

Joost Evers / Anefo, CC BY-SA 3.0 NL, via Wikimedia Commons

Na današnji dan u Montbrisonu rođen je Pjer Luj Žozef Bulez, francuski kompozitor, dirigent, pisac i osnivač nekoliko muzičkih institucija. Bio je vodeća figura u avangardnoj muzici, igrajući važnu ulogu u razvoju integralnog serijalizma 50-ih godina, muzike kontrolisane slučajnosti 60-ih i elektronske transformacije instrumentalne muzike u realnom vremenu 70-ih. Uporedo sa svojim kompozitorskim aktivnostima, Bulez je bio jedan od najistaknutijih dirigenata svoje generacije. U karijeri dugoj više od šezdeset godina bio je direktor Njujorške filharmonije i Simfonijskog orkestra Bi-Bi-Sija. Često je nastupao s mnogim orkestrima poput Bečke filrhamonije, Berlinske filharmonije i Londonskog simfonijskog orkestra. Osnovao je nekoliko muzičkih institucija,uključujući koncertno udruženje „Domaine musical“(1954–1957), orkestar „Ensemble intercontemporain“ (1957) i institut za istraživanje muzike i zvuka „L’ircam“ (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique) tokom 70-ih godina. Dobio je veliki broj nagrada, među kojima se izdvaja prestižna nagrada„Grawemeyer“ za četrdesetominutno deloSuer Incises(2000). 

BELA BARTOK

25. mart 1881 – 26. septembar 1945.

Na današnji dan u Velikom Semiklušu rođen je Bela Bartok, mađarski kompozitor, pijanista i etnomuzikolog. Smatraju ga jednim od najeminentnijih kompozitora 20. veka jer je svojim uticajem dosta doprineo razvoju etnomuzikologije, antropologije i etnografije u muzici. Radio je kao profesor na Muzičkoj akademiji „Franc List“, a istovremeno je bio strastveni kolekcionar narodne izvorne muzike iz zemalja Centralne Evrope. Godine 1940. zbog rata napušta svoj dom i odlazi u SAD, gde je predavao na Univerzitetu na Harvardu. Voleo je rad Johanesa Bramsa, a uz podršku Zoltana Kodalja bavio se istraživanjem narodne muzike mnogih naroda. Pod uticajem
Franca Lista, Riharda Štrausa i Kloda Debisija prihvatio je folklornu muziku i primenjivao je u svojim delima. Kombinujući folklorne, tradicionalne elemente sa savremenim zvukom uspeo je da napravi prirodan spoj melodija koje poseduju autentičan stil obogaćen raskošnim muzičkim motivima. Njegov opus obuhvata mnoga dela raznovrsnih žanrova i oblika, od kojih se izdvajaju:
opera Zamak kneza Mudrofuza, dela za klavir Alegro Barbaro i Rumunske igre, Mikrokosmos…

Romanian Folk Dances

Advent Chamber Orchestra, CC BY-SA 2.0, via Wikimedia Commons

Lektor: Vera Maletić

GEORG FILIP TELEMAN

24. mart 1681 – 25. jun 1767.

Na današnji dan u Magdeburgu rođen je Georg Filip Teleman, nemački barokni kompozitor, orguljaš i kapelmajstor. Živeo je u isto vreme kada i Johan Sebastijan Bah, koji je bio od njega mlađi četiri godine. Bah je u to vreme bio manje poznat od Telemana, a izuzetno je cenio i podržavao njegov rad. Teleman je napisao preko 3600 dela i po tome bi se reklo da je iza sebe ostavio bogat opus koji čine preko 40 opera, 145 kantata, 15 misa, 40 pasija, 6 oratorijuma i više od 600 koncertantnih dela. Podednako je bio posvećen pisanju vokalnih i instrumentalnih dela. S folklornim elementima, kao i prožimanjem francuskog i italijanskog duha, njegova dela poseduju raskošnu paletu zvučnih boja, dijaloge između melodija, dinamičnost ritmičkog toka i originalan zvuk jednog vremena.

Georg Philipp Telemann (1681-1767) – Concerto for Recorder and Viola da Gamba, TWV

Phillipwserna, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons

Lektor: Vera Maletić

LUDVIG MINKUS

23. mart 1826 – 7. decembar 1917.

Na današnji dan u Beču je rođen Ludvig Fjodorovič Minkus, češki violinista, dirigent i kompozitor. Iako Čeh poreklom, a rođen u Beču, gde je stekao muzičko obrazovanje, dobar deo života proveo je u Rusiji. Njegovo prvo priznato kompozitorsko delo, sada već zaboravljeno, bio je balet Potok, koji je premijeru imao u Parizu.

SER ENDRU LOJD VEBER

22. mart 1948.

Tracey Nolan from Toronto, Canada, CC BY-SA 2.0, via Wikimedia Commons

Na današnji dan u Londonu je rođen ser Endru Lojd Veber, britanski kompozitor, autor u svetu čuvenih mjuzikla, koji se već decenijama izvode na londonskom Vest Endu i njujorškom Brodveju. Napisao je dvadeset jedan mjuzikl, razne cikluse pesama, niz varijacija, dve filmske partiture i rekvijemsku misu, a brojne pesme su postigle veliki uspeh i van mjuzikla.To su, pre svega:The Music of the Night, All I Ask of You iz Fantoma iz opere, I Don’t Know How to Love Him iz mjuzikla Isus Hrist superstar, Memory iz Mačaka

JOHAN SEBASTIJAN BAH

21. mart 1685 – 28. jul 1750.

Na današnji dan u Ajzenahu rođen je Johan Sebastijan Bah, nemački kompozitor, čembalista i orguljaš . O ovom najznačajnijem imenu barokne muzike mnogi rado pišu i govore, o njemu bi moglo mnogo toga da se kaže, ali ovde ćemo se samo ukratko podsetiti jednog od najvažnijih stvaralaca polifone, višeglasne muzike. Svoju skromnost, pobožnost, pedantnost i velikodušnost pretočio je u dela koja su bila uzor mnogim velikim kompozitorskim imenima klasične muzike poput Volfganga Amadeusa Mocarta, Ludviga van Betovena, Frederika Šopena, Roberta Šumana i mnogih drugih. Svoju ljubav prema muzici preneo je na svoje dvadesetoro dece, od kojih su ostali zapaženi Vilhelm Frideman i Karl Filip Emanuel Bah. Zahvaljujući njima i njegovoj drugoj supruzi Ani Magdaleni Bah, kao i kasnijim i modernim izdanjima njegovih dela, danas imamo sačuvan i veliki broj kompozicija i metodologiju rada Johana Sebastijana Baha. On je veoma uvažavao i cenio rad svojih savremenika, divio se Antoniju Vivaldiju, Georgu Filipu Telemanu, Georgu Fridrihu Hendlu, kog nije uspeo da sretne u Nemačkoj, i zbog toga je žalio celog života. Napisao je preko hiljadu dela, vokalnih i instrumentalnih, od kojih su najpoznatija Tokata i fuga u d-molu, Dobro temperovani klavir I i II sveska, Brandenburški koncerti, Svita u D-duru, Svita br. 3 za violončelo, Božićni oratorijum, Goldberg varijacije… Govorio je da stvara u slavu Boga, stoga ne iznenađuje što njegova dela odišu čistotom, intelektualnom dubinom, preciznošću i vanvremenskim melodijama, koje su bile inspiracija mnogim umetnicima kasnijih epoha.

Bach – Brandenburg Concerto No. 1 – 1. Allegro

Johann Sebastian Bach, CC BY 3.0, via Wikimedia Commons

Lektor: Vera Maletić

MODEST MUSORGSKI

21. mart 1839 – 28. mart 1881.

Na današnji dan u Karevu rođen je ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski. Stvaralaštvo ovog kompozitora je najviše uticalo na razvoj ruske muzike. Tokom svog umetničkog stvaralaštva radio je na ostvarenju pet opera od kojih četiri nije završio. Napisao je niz simfonijskih dela, cikluse vokalne i klavirske muzike, mnoge romanse i horske kompozicije. Po zvanju je bio oficir, ali je napustio službu kako bi se priključio grupi nacionalno orijentisanih kompozitora, tzv. „Petorke“. Pažnju je privukao svojom umetničkom poetikom i originalnošću, uz korišćenje folklornih elemenata u svojim delima. Zbog nesvakidašnjeg i modernog načina komponovanja njegov kvalitet i rad nisu mu prepoznati za života, a danas su njegove dve opere Boris Godunov i Hovanščina priznata remek-dela svetskog muzičkog teatra, kao i svita za klavir Slike s izložbe.  Dramaturgija njegove operske muzike uticala je na komponovanje Leoša Janačeka, Igora Stravinskog, Dmitrija Šostakoviča, Albana Berga, Olivija Mesijana i mnogih drugih. Rimski-Korsakov, prijatelj Musorgskog, bio je prvi koji je javno izveo njegovo delo, a pored toga, nekoliko godina svog života Korsakov je posvetio uređivanju muzičkog nasleđa svog prijatelja.

Modest Mussorgsky – Slike sa izložbe

Modest Petrovich Mussorgsky, CC BY-SA 2.0, via Wikimedia Commons

Lektor: Vera Maletić