Festival BUNT – suštastveni deo umetničke scene i muzike, koja može da natkrili svakodnevicu

Od 15. pa sve do 28. decembra održaće se deseti po redu festival „Beogradska umetnička nova teritorija“, poznatiji pod nazivom BUNT (u daljem tekstu – Bunt). Publika je nestrpljivo iščekivala početak ove manifestacije, na kojoj će ove godine, tokom šest festivalskih dana i devet koncerata, uz bogat muzički repertoar počev od barokne, preko klasične pa sve do tradicionalnog balkanskog melosa, doživeti nezaboravne koncertne dane slušajući vrhunske umetnike i izvođače domaće i svetske umetničke scene.

Flautista i osnivač festivala, profesor Ljubiša Jovanović

Foto: Milan Bašić

S flautistom i osnivačem festivala, profesorom Ljubišom Jovanovićem, razgovarali smo o jubilarnom Buntu, kao i o ovogodišnjem programu, današnjem umetničkom razvoju, ali i novim saradnjama koje su se desile zahvaljujući postojanju ove manifestacije. Uz radost i ponos što je Bunt istrajao punih deset godina, profesor objašnjava da je koncipiran, kao i uvek, uz oslanjanje na muzičke ideale i ideje koje ovaj umetnik nosi u sebi celog života.

Ljubiša Jovanović: „Osnovne ideje su svakako u promociji savremenog srpskog stvaralaštva, promociji mladih i amalgamu mladih izvođača i zrelih muzičara koji imaju visoku umetničku reputaciju. Istovremeno, festival se obraća i osetljivim grupama u vidu tradicionalnog koncerta dece s autizmom iz Udruženja „Nebograd“, s Dečijim horom Kulturnog centra Beograda, koji će izvoditi muziku za decu Radeta Radivojevića, kao i mladim fagotistima, decom iz Muzičke škole „Stanković“. Trudili smo se da u ovom malom jubileju ne ostanemo dužni prostorima iz kojih smo potekli; dakle, biće dva koncerta u Etnografskom muzeju, pet koncerata na Kolarcu i dva u koncertnoj sali Kulturno-umetničkog društva „Ivo Lola Ribar“. Naravno da je cela finansijska kontrukcija bila vrlo teška jer smatramo da nije još uspostavljen jedan pravilan i svrsishodan balans projekata na nivou grada i republike. Mi ne sudelujemo u tim konkursima, ne javljamo se jer smatramo da tu mora nešto esencijalno da se promeni da bismo mi postali deo takve priče.“

Uprkos velikim i teškim iskušenjima ovog vremena čiji smo svedoci, Bunt uspeva da istraje već punih deset godina, živeći na svojoj krilatici, ideji na temeljima ljubavi, istrajnosti, istine i težnje ka suštinskim stvarima. Festival koji prkosi svojom nežnošću, jedinstvenošću, autentičnim repertoarom, prikupljajući najbolje domaće i svetske izvođače, pleni i svake godine ima sve veći odziv publike. Iako se njegovi organizatori ne oslanjaju na budžetska sredstva, tradicionalni partner je Sokoj, EU info centar, koji je prepoznao njihov rad i smatra da su težnje identične sa odnosom i stavom Evropske unije i uopšte s evropskim vrednostima. Svoje umetnike je podržala Kanadska ambasada, a od ove godine festival je ostvario još jedno prijateljstvo i dobio nove partnere iz Kine, koji su mu velika podrška. S ciljem da oplemene publiku, da ostave prosvetiteljski trag u ovom vremenu, brižljivo neguju svoju tradiciju, uverenja i muzičku estetiku. Kada bi ovogodišnji festival mogao da se svede pod jednu reč koja bi mogla da opiše duh ovogodišnjeg festivala, flautista Ljubiša Jovanović kaže da je ta reč: „ljubav“.

Ljubiša Jovanović: „Ljubav prema ljudima, ljubav prema umetnosti, ljubav prema muzici, prema prijateljstvima koje stvaramo. Imamo veoma veliku podršku sjajnih umetnika iz inostranstva koji su nastupali na Buntu, kao što su Gordan Nikolić, Tamara Stefanović, koji zaista sa svoje strane doprinose renomeu festivala. Imam potrebu da kažem da mi nismo pretenciozni, nismo i ne želimo da budemo naš najveći, najbolji festival – to nije važno. Bitna je naša želja da festival bude suštanstveni deo umetničke scene i muzike, koja može da natkrili svakodnevicu. Dakle, mi zaista do kraja smatramo da ovo ima svrhe, da ima poruku i da bez obzira na sve žrtve, koje nisu male (prevazilaze ponekad ono na šta smo navikli u umetničkom pregalašvtu na našim prostorima), da ti napori koje ulažemo prevazilaze probleme. Ali u trenutku kada krene prvi koncert, shvatamo prednost celog projekta i lepotu. Izdržaćemo dokle možemo pod ovim uslovima, s nadom da ćemo možda doživeti i neka druga vremena.

PREGLED OVOGODIŠNJEG PROGRAMA:

ČETVRTAK, 15. decembar, Kolarac, 20 h, svečano otvaranje festivala

Zahvaljujući našim partnerima iz Kine, koji su omogućili dolazak sopranistkinje Vanže Žang (Wanzhe Zhang), imaćemo priliku da prisustvujemo svečanom otvaranju u punom sjaju. Zajedno sa sopranistkinjom nastupiće naš veliki pijanista, sjajni Dejan Sinadinović, koji će i sam izvesti nešto iz solističkog repertoara. Veoma smo ponosni na to otvaranje i na novi prodor u jedan drugi deo sveta, tako da smo zadovoljni što ćemo sa novim partnerima započeti saradnju.

PETAK, 23. decembar, Etnografski muzej, 20 h, Zagrebački kvartet

Koncert u Etnografskom muzeju za nas je vrlo važan jer dolazi sjajni Zagrebački gudački kvartet, profesionalni ansambl koji već više od sto godina postoji i koji finansira država Hrvatska, s dvojicom gostiju – izvanrednim fagotistom Žarkom Perišićem i Milanom Miloševićem koji će svirati baset klarinet. Oni izvode jedan raznovrstan repertoar od Daulenda, preko Mocarta, Dvoržaka, Bramsa do, naravno, jednog kanadskog stvaraoca.

SUBOTA, 24. decembar, dvorana „Lola“, 20 h, 40 godina umetničkog rada Sandre Belić

Ovo koncertno veče u isto vreme je i proslava 40 godina umetničkog rada violončelistkinje Sandre Belić, koja na mnogo nivoa ostavlja dubok trag u našoj kulturi. Ona će nastupati sa svojim trenutno najboljim studentom –Vukom Ovaskainenom – i pijanistkinjom Ljiljanom Vukeljom, s programom koji je umnogome sastavljen od kompozicija njoj posvećenih, tako da će u „Loli“ svakako biti jedno divno veče, značajno i za festival i za našu muzičku sredinu.

NEDELJA, 25. decembar, dvorana „Lola“, 12 h, Dan Damjana Diklića

Ovo je jedan od možda i najuzbudljivijih koncertnih dana, koji započinje u 12 časova, i nazvan je „Dan Damjana Diklića“ po prerano preminulom glumcu i humanisti, jednom od najvećih prijatelja Bunta. Dolazio je na svaki koncert, crtao božanstvene crteže, koje nam je potom darivao. On je jedan od najdražih ljudi koji su okruživali Bunt svih ovih godina. Nastupiće prvo mali fagotisti prof. Milene Stanković iz Muzičke škole „Stanković“, a zatim će Udruženje „Nebograd“ s horom Dečjeg kulturnog centra Beograd i Nevenom Ivanović izvesti muziku Radeta Radivojevića. Imaćemo i sjajne goste iz glumačkog i muzičkog sveta.

NEDELJA, 25. decembar, Kolarac, 19 h, Nove zvezde klasične muzike

Iste večeri u 19 časova na Kolarcu počinjemo jedan novi ciklus, koji smo nazvali „Nove zvezde klasične muzike“, a sviraće sjajna violistkinja Anđela Josifoska, koja je sada u Švajcarskoj na Međunarodnoj muzičkoj akademiji „Menjuhin“ u Gštadu (International Menuhin Music Akademy Gstaad). Ova fenomenalna, talentovana mlada umetnica nastupiće uz klavirsku saradnju pijanistkinje Katarine Hadži Antić Tatić s reprezentativnim programom za violu i klavir.

NEDELJA, 25.decembar, Kolarac, 20 h

Isto to veče nastupiće flautista Ljubiša Jovanović i naš sjajni pijanista Aleksandar Serdar izvodeći sonate za flautu i klavir Johana Sebastijana Baha. Biće to još jedna prilika da se čuju najveća dela najznačajnijeg muzičkog genija.

PONEDELJAK, 26. decembar, Kolarac, 19 h, Nove zvezde klasične muzike

I ovaj dan festivala biće ispunjen s dva koncerta. Na prvom koncertu sviraće jedan od naših trenutno najboljih čelista kojeg imamo – Vuk Ovaskainen, koji je na Međunarodnom takmičenju Muzičke omladine osvojio prvu nagradu. Izvodiće divnu muziku Betovena i Prokofjeva, a zajedno sa njim nastupiće pijanista Uki Ovaskainen.

PONEDELJAK, 26. decembar, Kolarac, 20 h

Kao deo promocije albuma Dark Velvet napokon ćemo u Beogradu čuti našu sjajnu violinistkinju Juliju Hartig, koja dolazi iz Holandije, u saradnjii s pijanistkinjom Natalijom Mladenović. Taj koncert ima posebnu težinu jer će biti izvedeno i delo Veljka Nenadovića, našeg izvanrednog mladog kompozitora, koji je upravo dobio Bartokovu nagradu u Budimpešti, jedno od najvećih evropskih priznanja za mlade kompozitore.

SREDA, 28. decembar, Etnografski muzej, 20 h, Muzika Balkana

Poslednje festivalsko veče odigraće se u Etnografskom muzeju. U saradnji s prijateljima iz muzeja osmislili smo jedno etno veče, na kojem će prvo nastupiti trio Nede Nikolić, izvanredne mlade frulašice, koja je sada nova zvezda naše muzike. U drugom delu predstaviće se izuzetni harmonikaš Dejan Jovanović, koji će sa svojim ansamblom izvesti muziku Balkana. Toj večeri se jako radujemo jer dolaze vrhunski umetnici sa svojim ansamblima i pokazaće nam kako malo popularnija muzika može zapravo da zvuči na vrhunskom umetničkom nivou.

Kroz razgovor smo se osvrnuli i na današnje vreme i nedovoljan interes za umetnost kod nas. Takav odnos svakako narušava postojanje umetnosti. Nameće se pitanje kako usled svih okolnosti sagledati njen opstanak kod nas, na koji način je odnegovati i sačuvati estetiku ukusa.

Ljubiša Jovanović: „U ovom trenutku vrlo se teško sagledava slika umetničkog razvoja. On je ometen na dva nivoa. Prvi na koji nam se ukazuje jeste komercijalnost jer se vrlo često vrednosti koje ne postoje promovišu i uzdižu na mesto u društvu koje ne zaslužuju. Mi smo i u umetnosti postali jedno tabloidno društvo. To znači da se pažnja obraća samo na one stvari koje imaju nekakvu medijsku ili političku podršku, pa će se one beskrupulozno isticati, a suštinske vrednosti neće zanimati nikoga. No, da kažem pod znacima navoda, ’problem’ je u tome što postoji uvek ta neka kritična masa ljudi – i sada ta masa postoji. Ona nema brojnost, ali ima težinu. Ljudi koji su duboko posvećeni klasičnoj muzici još uvek su spremni na žrtve i žele da opstanu u ovom društvu. Naravno, cena nereklamiranja suštinskih stvari i jednostavno odsustvo želje da se istaknu stvari koje vrede ima cenu u broju publike, ali nema cenu u kvalitetu. Kao primer toga za prošlu godinu izdvojio bih ciklus Madžarovih koncerata u Beogradu, bilo ih je desetak na kojima sam prisustvovao. Izvodio je sve Betovenove sonate, ali to je ispratilo najviše oko 350 ljudi po koncertu, dakle, samo pola Kolarca. Međutim, ti koncerti su se urezali u kôd ovog grada i u kôd umetnosti koja ovde postoji. Iako su prošli bez pozornosti šire publike i muzičke kritike, izuzev na Radio Beogradu 2, oni koji su bili pamte ove koncerte. Ja i dan-danas svakog dana ozbiljno razmišljam o onome što sam tada čuo –i to je jedino važno. U isto vreme održavali su se i koncerti pred punom dvoranom, reklamirani, promovisani, ali njih se više niko ne seća. I to je ta razlika. Ako je država spremna da za jednog slavnog pevača koji nije više ni senka onoga što je bio, zbog promocije nekih drugih stvari, a ne umetničke vrednosti, uloži milion evra, a nije spremna da isti taj milion možda investira u sve druge koncerte koji se zbivaju cele godine, onda to znači da mi živimo u jednom prostoru koji nije definisan ni u kulturi ni u muzici. Svi su skloni da kažu kako se to dešava i u drugim zemljama. Da, zbiva se – to je istina, ali tamo velike, suštinske stvari država neštedimice finansira i to je ta razlika. Ovo nije žalba, živimo u tom svetu i ja sam dovoljno iskusan u svom životu i dovoljno sam prošao da ne očekujem čuda, ali bilo bi lepo da se neke stvari malo modifikuju i dovedu u red. Bunt je samo jedna opomena za sve nas da možda postoji drugi svet, svet koji ima u svom osnovnom postulatu samo umetnost. U traganju za tim idealima ja se nadam da ćemo uspeti da održimo festival još koji put.

Ono što je izuzetno privuklo pažnju jeste i učešće Bunta u jednom od najvećih evropskih projekata Kuće kvarteta (Le Dimore del Quartetto), koji sufinansira Evropska unija i uključuje 17 kulturnih institucija iz cele Evrope, među kojima su iz Republike Srbije Kolarac kao institucija i festival Bunt kao manifestacija. U okviru tog projekta, koji je veoma ozbiljno odjeknuo u Evropi, otvoren je konkurs za 38 gudačkih kvarteta, za trogodišnji inovativni evropski projekat platforme „MERITA”.

Ljubiša Jovanović: „To je prvi veliki projekat u kojem je Bunt partner, u zaista grandioznom projektu na nivou Evropske unije. Bunt je u obavezi da tokom trajanja projekta organizuje šest koncerata gudačkih kvarteta iz inostranstva, dakle, ovde ne mogu da sviraju ansambli iz Srbije, već oni mogu da nastupaju samo u inostranstvu. Ugostićemo ih u prostorima koji imaju kulturni „heritidž“ (engl. heritage – nasleđe), u prostorima poput Golubačke tvrđave ili tvrđave u Kladovu, Kule Nebojša, sinagoge u Subotici, koja je nedavno renovirana, Kolarca… Dakle, želimo da napravimo iskorak festivala u druge sredine. Zaista smo ponosni što smo deo tog projekta koji započinje u EU i koji je trenutno jedan od najvećih na nivou muzike. To je džinovski poduhvat izuzetno dragocen i značajan za razvoj kamerne muzike u celoj Evropi.

Deseta godina postojanja Bunta na kojem je nastupio veliki broj izvođača dovoljno govori o njegovom kvalitetu, ali pre svega o nepresušnoj potrebi ljubitelja umetničke muzike da budu deo festivala, čineći važan deo njegovog mozaika. Uz skromne želje i iskonsku potrebu da odneguje umetnost ili je bar na trenutak održi i sačuva u našoj državi, osnivač festivala navodi da ipak u sebi nosi jednu skrivenu želju…

Ljubiša Jovanović: „Imam osećaj da bi Bunt možda jednog dana mogao biti uspomena na umetničku muziku i trag kao što je nekada ostavio Zenit. Eto, ako imam ambiciju – to je ambicija. Da ostane neka mala brazda i da jednom neko jednog dana kaže: ’E, pa oni su tamo nešto činili, pokušali su da učine za svoju sredinu, za svoju državu za svoje ljude’. I ja verujem, to je moja nada da ćemo ostati zapamćeni po nekim plemenitim ciljevima, po idealizmu, po lepoti gajenja muzike i bliskosti koju ona ostvaruje sa ljudima koji ovde žive. Mi smo sigurno napravili tu novu teritoriju – BUNT –Beogradsku umetničku novu teritoriju, i ta teritorija je stvorena, ta teritorija je jasna, kozistentna, pregledna, sada ostaje jedino da vidimo da li će još neko da se ukrca i da uđe u naš svet.

Očekuje nas lep doživljaj, vrhunska muzika i istinska radost na festivalu Bunt. Ulaz na sve koncerte je slobodan, izuzev koncerata u Zadužbini Ilije M. Kolarca. Svoje karte možete preuzeti na biletarnici ove institucije, na adresi Studentski trg br. 5 po ceni od 1000 dinara.

Autor: Katarina Georgijević

Lektor:Vera Maletić