FRANC JOZEF HAJDN

31. mart 1732 – 31. maj 1809.

Thomas Hardy, Public domain, via Wikimedia Commons

Na današnji dan u austrijskom selu Rohrau rođen je Franc Jozef Hajdn, austrijski kompozitor i dirigent. Osim što je jedan od najznačajnijih predstavnika klasicizma, čija dela su veoma cenjena i rado izvođena na svetskim scenama širom sveta, on je veoma dragocen za pijanizam. Mnogi izvođači, a posebno pijanisti, u pedagoškom radu primenjuju i koriste njegov bogat opus. Kao uzor i najstariji među tri najveća klasičarska imena – Volfganga Amadeusa Mocarta i Ludviga van Betovena, mlađih od njega 24, odnosno 38 godina, bio je poznat još kao „dobri tata Hajdn“, čuvar klasičarskog stila i oformitelj sonatnog oblika. Iz Mocartovog muzičkog interesovanja za Hajdnov rad rodilo se veliko prijateljstvo između njih, pa i velika sličnost u komponovanju. Hajdnov najplodniji stvaralački period bio je za vreme službe u Ajzenštatu, na dvoru mađarskog grofa Esterhazija, kod koga je radio kao dvorski kompozitor i dirigent tri decenije, od 1761. do 1790, nakon čega odlazi u Beč. Esterhazi je izuzetno uvažavao, cenio i podržavao Hajdnov rad, pa je kompozitor imao priliku da u veoma dobrim uslovima stvara nova dela, te je njegov opus postao raznovrstan i obogaćen s čak 104 simfonije, 24 klavirska koncerta, 5 koncerata za violončelo, mnoštvo kamernih dela za različite ansamble, 30 opera, oratorijumima, kantatama, misama, sonatama za klavir… Stoga ne iznenađuje što se njegov opus svrstava u jedan od najvećih u istoriji komponovanja. Prema rečima muzikologa, Hajdn je, kako je stario, sve više imao potrebu da u svoja dela unosi folklorne elemente, što najbolje ilustruje njegova poslednja Simfonija br. 104, poznatija pod imenom Londonska simfonija. Pored ostalih dela, rado se izvode i slušaju Simfonija br. 45, Koncert za violončelo br. 1 u C-duru, oratorijum Godišnja doba. Od klavirskih kompozicija poznate su njegove sonate u e-molu (Hob. 16/34), C-duru (Hob. 16/50 i c-molu (Hob. 16/20).

St Matthew’s Choir; Phiroz Dalal, conductor; Dawn Slaughter, director; Ron Keefe, technician, Public domain, via Wikimedia Commons

Lektor: Vera Maletić